150 GODINA BRLIĆKE Brlićka ‘posjetila’ Hribarovce

Veliku, 150. obljetnicu rođenja jedne od najvećih hrvatskih književnica – Ivane Brlić Mažuranić obilježili su učenici OŠ Nikole Hribara uz prigodnu izložbu koju je pripremila knjižničarka Josipa Radočaj, a u sklopu koje je učenicima pripovijetke čitala vjeroučiteljica Marija Patrlj.

Za ovu posebnu prigodu, svestrana Patrlj je šestašima pripovijetku “Kako je Potjeh tražio istinu” iz zbirke “Priče iz davnine” čitala prigodno – u kostimu Brlićke.

Divno je čuti kako su vrijedni djelatnici Osnovne škole Nikole Hribara organizirali izložbu i čitanje pripovijetki u čast Ivane Brlić-Mažuranić. Takve aktivnosti imaju dubok značaj za učenike jer, osim što ih upoznaju s bogatstvom hrvatske književne baštine, potiču ih i na čitanje i razvijanje ljubavi prema literaturi. Kroz interaktivno čitanje i izložbe, učenici mogu bolje razumjeti kulturološki kontekst i vrijednosti koje Ivana Brlić-Mažuranić prenosi u svojim djelima.

Baš smo ponosni na one koji ‘uvijek daju više’ za naše male sugrađane.

Tko je bila Ivana Brlić – Mažuranić?

Ivana, rođena 1874. godine u Ogulinu, smatra se jednom od najvećih hrvatskih književnica, često nazivanom i “hrvatskom Andersenom”. Njezina djela su temeljna u hrvatskoj književnosti za djecu, a njezin utjecaj proteže se i dalje od granica dječje literature.

Ivana je bila iz obitelji Mažuranić, čiji je djed bio poznati hrvatski ban Ivan Mažuranić, a odrastanje u tako uglednoj obitelji omogućilo joj je pristup obrazovanju koje je u to vrijeme bilo rijetko dostupno ženama. Njezino formalno obrazovanje bilo je kratko, ali je bila izuzetno samouka, što se odrazilo na njezin književni rad.

Najpoznatija djela Ivane Brlić-Mažuranić su “Čudnovate zgode šegrta Hlapića” i “Priče iz davnine”. “Šegrt Hlapić”, objavljen 1913. godine, priča je o hrabrosti i dobroti, dok su “Priče iz davnine” (1916.) zbirka priča inspiriranih slavenskom mitologijom i folklorom. Ova djela ističu se svojom maštovitošću i dubinom te su prevedena na mnoge svjetske jezike, što Ivani Brlić-Mažuranić daje značajno mjesto u svjetskoj literaturi za djecu.

Njen stil pisanja odlikuje se bogatim opisima, živopisnim karakterizacijama i sposobnošću da se duboko emotivne teme prikažu na pristupačan način. Ivana je također poznata po svojoj sposobnosti da prenese tradicionalne vrijednosti i pouke kroz svoje priče, što ih čini vječnim i relevantnim čak i stoljeće nakon njihovog nastanka.

Njen rad je priznat i nagrađivan, a njeno nasljeđe se nastavlja čuvati i promovirati. Inače, Ivana Brlić-Mažuranić je 1937. godine bila nominirana za Nobelovu nagradu za književnost, što je izuzetna čast za bilo kojeg književnika. Njezina djela i danas se čitaju i uključuju u školske kurikulume, potvrđujući njezin trajni utjecaj na hrvatsku kulturu i književnost.