Jutros su u kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta predstavljeni rezultati dosadašnjeg istraživanja pod nazivom „Utjecaj pandemija na odgojno-obrazovni sustav“. Istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, u organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, a predstavio ga je dr.sc. Boris Jokić.
Riječ je o istraživanju Nacionalnog praćenja utjecaja pandemije i potresa na odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske, a u istraživanju su sudjelovale škole iz cijele Zagrebačke županije čime je obuhvaćeno više od 1400 učenika te oko 300 djelatnika škola. Fokus istraživanja bio je utjecaj pandemije, ali isto tako i potresa, te način na koji su te dvije pojave utjecale na živote školaraca, ali i djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova.
S obzirom na to da u istraživanje nije uključena samo Zagrebačka županija već i drugi dijelovi Hrvatske, moguće je usporediti dobivene podatke s ostalim dijelovima zemlje, a tom prigodom profesor Jokić je istaknuo kako djeca u našoj županiji ni po čemu ne odskaču od nacionalnog prosjeka.
-Ono što se može reći jest da su na značajan dio njih potresi i pandemija imali negativan utjecaj, negativniji što su učenici stariji, a najnegativniji je za učenike koje su prošle godine završili srednjoškolsko obrazovanje, znači za maturante. Ističe se negativan utjecaj na srednjoškolskoj razini na psihološko stanje učenika i to naročito djevojaka. Što se tiče osnovnih škola, negativan utjecaj je na njihovo tjelesno zdravlje, bavljenje sportom, fizičko zdravlje, a osim negativnih elemenata učenici iskazuju i pozitivne, govori profesor dodajući kako je pozitivna strana pandemije poboljšanje odnosa između djece s njihovim roditeljima i prijateljima.
-Dio rezultata ukazuje i na to osjećaju li se mladi zakinutima za različite stvari u odnosu na sve nas koji su svoju mladost imali bez pandemije. Učenici iskazuju da su zakinuti za različite stvari iz života poput odlaska na maturalac, upoznavanja novih ljudi, putovanja, za sve su zakinuti osim za jednu stvar, a to je mogućnost zaljubljivanja, oni kažu da se ona nije uvelike promijenila u odnosu na generacije prije, dodaje profesor Jokić.
-Nas znanstvenike je zanimalo zašto je to tako, nismo mogli doći do odgovora dok nismo dobili odgovor iz Varaždina gdje je jedna učenica napisala: predlažem autorima istraživanja da izbace ovakva boomerska pitanja kao ovo o zaljubljivanju, nije vam više ovo 1997. godina, zaključuje Jokić.
Ravnateljica goričkog Centra za djecu, mlade i obitelj Sanda Puljiz Vidović otkrila je kako se u posljednje dvije godine u Centru susreću s krizom i kriznim situacijama i kako su nedavno, nakon početka rata u Ukrajini, čak otvorili telefonsku liniju na koju se građani mogu javiti zbog pojačanog straha od rata.
Dodala je i kako su kod djece pojačane određene aktivnosti popraćene događajima u svijetu pa se tako sve više igraju rata i ukazuju na agresivno ponašanje.
-Mi smo u Centru sada suočeni s pojačanim pritiscima i roditelji više zovu sa sve težim pričama, više vape za pomoći. Sve skupa se znatno pojačalo nakon petrinjskog potresa gdje su se ljudi jako bojali jer je bilo i naknadnih potresa. Zapravo nam se stalno nešto loše događa i to se odražava na mentalno zdravlje i ono što bih poručila svim građanima je da zatraže pomoć stručnjaka jer je situacija sve više komplicirana, govori ravnateljica.
Zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice Neven Karas poručio je kako Velika Gorica već duži niz godina dobiva brojen nagrade zbog brige, ulaganja u djecu, mlade i i odgojno-obrazovni sustav zbog čega mu je drago da je prezentacija rezultata istraživanja održana upravo u našem gradu.
-Smatramo da na kvalitetu života utječe odnos prema mladima, djeci i odgojno-obrazovnom sustavu. Više od 40 % ove godine gradskog proračuna izdvaja se za odgojno obrazovni sustav što je oko 250 milijuna kuna, poručuje zamjenik gradonačelnika.
Komentari
0 Komentara
