Na Bregima, posebno u Kravarskom, Uskrs se slavi na tradicionalan način, uz puno pobožnosti i obreda. Veliki tjedan, tjedan prije Uskrsa, posebno je popraćen intenzivnim emocijama vjernika uz mnogo crkvenih obreda. Razgovarali smo s tri mještana Kravarskog, Ankom Petrac, Barbarom Ivanjko te Josipom Popovićem koji cijeli svoj život provode na bregima njegujući tradicionalne narodne običaje, a posebice povodom blagdana. Osim što su nam otkrili kako stariji i dalje njeguju brojne običaje, požalili su nam se kako bi tu kulturu i tradiciju voljeli prenijeti i na mlade, koje tradicija više ne interesira u jednakoj mjeri no što je to bilo kod mladih u prijašnja vremena.
Velika je subota
Nakon Velikog četvrtka, kada točno u podne prestaje rad, podvežu se zvona, a zemlja se, kako nam govore naši sugovornici, ne dira sve do utorka, u Veliku subotu žene počinju s pripremom hrane koja se nosi na blagoslov. Nakon velikog posta u petak, kada se nije jela čak ni riba, eventualno krumpir i grah, tijekom subote također se jede skromnije te se priprema za obilje i gozbu koja slijedi povodom Isusovog uskrsnuća u nedjelju. Na blagoslov hrane žene su nosile čak i šibice kojima će paliti vatru u peći ili na stolu, kako bi i one bile blagoslovljene.
– S obzirom na to da je veliki post, nije se jela čak ni riba. Riba je, moglo bi se reći, gozba pa ju mnogi mještani smatraju neprikladnom za konzumaciju tijekom velikog posta. Često znamo skuhati suhe šljive u vodi pa bismo jeli te šljive uz čaj ili kavu. Ili bi jednostavno jeli samo suhe šljive, govori nam gospodin Josip kojeg mještani bolje poznaju pod nadimkom Joža z Kravarskog.
Ono što je neizostavno na uskrsnom jelovniku je domaća gibanica te naravno kuhana šunka i pisanice. Pisanice su, kao i u Posavini i Turopolju, zajedno sa svojim majkama izrađivala djeca, pisanjem voskom te bojanjem u lupini.
Prekrivanje televizora i ogledala stolnjacima i krpama
Tijekom cijelog korizmenog perioda mještani brega prekrivali bi ogledala i televizore raznim krpama, a tako je bilo sve do Uskrsa. U tom periodu nije se slušala glazba niti su se, ako su ih obitelji tada imale, gledali televizori. Tijekom Korizme, žene su se odijevale u crninu te je sve bilo posvećeno iskazivanju žalovanja, skromnosti i odricanja.
– Nakon fašničkog veselja, obilja u hrani i ludovanja, dolazi nam Korizma kada se svega odričete te nakon previše jela, slastica i krafni, jedete skromnije. Korizma je vrijeme čišćenja ususret ponovnom veselju i gozbi povodom Uskrsa, pojašnjava nam gospođa Barbara.
Uskrs u najljepšim narodnim nošnjama
U nedjelju ujutro, na sam Uskrs, na svetu misu ide se u najljepšim svečanim narodnim nošnjama, a nakon svete mise, po dolasku doma, prije no što se cijela obitelj okupi za stolom i objeduje blagoslovljeni doručak, svi ukućani obavezno su se morali, na tašte, prvo umiti. Nakon što su se umili, uslijedio je doručak kojeg su svi tijekom Velikog tjedna željno iščekivali.
Kada smo pitali naše mještane što im je važnije, doručak ili ručak povodom Uskrsa, većina je rekla kako je doručak taj koji Uskrs čini posebnim, ali kako se za vrijeme ručka također osjećaju sretno i ugodno u krugu okupljene obitelji. Za ručak se jede ono što bi se jelo za svaki nedjeljni ručak ili se pak ponavlja ono što se jelo ujutro, samo u bogatijem izdanju.
Komentari
0 Komentara
