in ,

DAN MIGRENE Migrena je treća najčešća bolest na svijetu

Svjetska zdravstvena organizacija, s obzirom na intenzitet boli i popratne simptome, svrstava migrenu među vodeće uzroke onesposobljenosti.

Danas, 21. ožujka obilježavamo Dan migrene s ciljem podizanja svijesti o ovoj bolesti te poticanja istraživanja i razumijevanja za one koji pate od migrene.

Migrena je treća najčešća bolest na svijetu od koje boluje gotovo milijarda ljudi. U Hrvatskoj od nje pati svaka deseta osoba, no najčešće nije dijagnosticirana pa se ne liječi, jer se često pogrešno percipira kao malo jača glavobolja, upozorava Udruga Migrena povodom dana te bolesti.

Migrena je kompleksno neurološko stanje koje se karakterizira intenzivnim glavoboljama. Obično djeluje kao pulsirajuća bol na jednoj strani glave, iako može zahvatiti obje strane. Osim boli, migrene mogu biti praćene simptomima poput mučnine, povraćanja, te osjetljivosti na svjetlost, zvuk, ili mirise.

Vrste migrena

Migrene se mogu kategorizirati u nekoliko različitih vrsta, s dva glavna oblika: migrena s aurom i migrena bez aure.

  1. Migrena bez aure je najčešći oblik, karakterizira ju glavobolja koja traje od 4 do 72 sata ako se ne liječi ili se liječenje ne pokazuje učinkovitim. Simptomi uključuju mučninu, povraćanje, te osjetljivost na svjetlost i zvuk.
  2. Migrena s aurom poznata je i kao klasična migrena. Aura je skup neuroloških simptoma koji se najčešće javljaju prije glavobolje. Aura može uključivati vizualne smetnje, poput bljeskova svjetla ili slijepih točaka, te senzorne promjene, kao što su trnci u rukama ili licu.

Osim ovih, postoje i specifičniji oblici migrena, poput hemiplegične migrene, koja može uzrokovati privremenu slabost na jednoj strani tijela i vestibularne migrene koja može uzrokovati vrtoglavicu i probleme s ravnotežom.

Oboljeli od migrene često se susreću s predrasudama okoline koja nije svjesna da je riječ o neurološkoj bolesti koju je potrebno liječiti. Prvi korak u liječenju je dijagnoza.

Uzroci i okidači

Iako točan uzrok migrene nije potpuno razjašnjen, smatra se da genetski i okolišni faktori igraju ključnu ulogu. Promjene u moždanoj kemiji, poput fluktuacija u razini neurotransmitera serotonina, također mogu pridonijeti razvoju migrene.

Postoji mnogo poznatih okidača migrene, uključujući:

  • Hormonske promjene, posebice kod žena, vezane uz menstrualni ciklus
  • Određena hrana i aditivi, poput starog sira, čokolade, kofeina (kave), kao i mononatrijev glutamat (MSG)
  • Promjene u obrascima spavanja, poput nedostatka sna ili previše sna
  • Stres
  • Jako svjetlo, glasni zvukovi ili jaki mirisi
  • Fizički napor

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza migrene obično se temelji na medicinskoj povijesti pacijenta, simptomima, te isključivanju drugih mogućih uzroka glavobolja. Nema specifičnog testa za migrenu, ali dodatna testiranja mogu biti potrebna za isključivanje drugih stanja.

Liječenje migrene može uključivati kombinaciju lijekova za ublažavanje simptoma i prevenciju budućih napadaja, kao i promjene u načinu života i izbjegavanje poznatih okidača.

O ovoj temi jučer smo razgovarali s Marinom Krpan, predsjednicom udruge Migrena Hrvatska koju možete poslušati u nastavku:

Comments

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Loading…

0

Što misliš?