U Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu zatvaranja izložbe Neustrašiva mladost nagrađivane fotografkinje Glorije Lizde, održat će se besplatna likovna radionica izrade kolaža Mapiranje djetinjstva te stručno vodstvo izložbom.
Ovo je ujedno i posljednja prilika za razgledavanje ove hvaljene izložbe, za koju je autorica osvojila prestižnu Nagradu Radoslav Putar za najbolju mladu likovnu umjetnicu u Hrvatskoj.
Likovna radionica izrade kolaža Mapiranje djetinjstva
- Petak, 14. ožujka 2024., 17:30 – 19:00, Galerija Galženica
Radionicu će voditi Tara Stanić, mlada akademska umjetnica iz Zagreba, a cilj joj je povezivanje osobnih i obiteljskih uspomena kroz vizualnu umjetnost. Sudionici će imati priliku izraditi vlastite kolaže koristeći fotografije iz djetinjstva, koje će nadopuniti ispisanim sjećanjima i crtama iz života svojih predaka.
Za sudjelovanje je potrebno donijeti 5 do 10 isprintanih fotografija iz vlastitog djetinjstva te obiteljskih fotografija baka, djedova ili roditelja. Prije radionice sudionici su pozvani porazgovarati s članovima obitelji o tim fotografijama kako bi istražili kontekst i priče iza njih. Materijali poput A4 papira, paus papira, bojica, olovaka i ljepila bit će osigurani.
Dodatna vrijednost radionice bit će uvodno stručno vodstvo izložbom, koje će osobno održati autorica Glorija Lizde. Sudjelovanje je besplatno, a prijave su otvorene do petka, 14. ožujka u 12 sati, na e-mail: galerija.galzenica@pouvg.hr. Broj mjesta je ograničen na 10 sudionika.
Stručno vodstvo izložbom Neustrašiva mladost
- Petak, 14. ožujka 2024., 19:00, Galerija Galženica
Nakon radionice, stručno vodstvo izložbom održat će kustos izložbe Leopold Rupnik, koji će posjetitelje detaljno upoznati s konceptom i značenjem radova Glorije Lizde.
Izložba Neustrašiva mladost bavi se temom transgeneracijske traume i sjećanja, inspirirana rukopisima autoričinog djeda Hasana iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Lizde je, prateći njegove zapise i mape, proputovala Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Hrvatsku, dokumentirajući mjesta koja su ostala zapisana u njegovim memoarima. Njezini radovi istražuju kako osobna i obiteljska sjećanja oblikuju našu percepciju prošlosti i sadašnjosti, dok se kroz vizualni jezik fotografije suočava s naslijeđenim traumama.
“Autoričino suočavanje s djedovom prošlošću zamagljuje granice sadašnjosti i prošlosti te autoričinog i djedovog proživljenog traumatskog iskustva. Oni u radu kao da koegzistiraju kroz godinama održavani, tanki rascjep kojim se provlači nit traume koja ih je oboje nepovratno povezala”, istaknuo je kustos Rupnik u predgovoru izložbe.
Komentari
0 Komentara
