Blagdan je Sveta tri kralja

U hrvatskoj tradicijskoj kulturi Sveta tri kralja označavaju svršetak božićnoga vremena.

Mudraci, često nazvani “magoi”, bili su učenjaci i zvjezdočitači iz Perzije, poznati po sposobnosti tumačenja znakova u prirodi. Srednjovjekovni umjetnici dali su imena Gašparu, Melkioru i Baltazaru, naglašavajući simboliku triju kontinenata; Europe, Azije i Afrike. Njihov dolazak smatra se znakom Kristove objave svim narodima, bez obzira na podrijetlo ili vjeru.

Relikvije trojice kraljeva danas se nalaze u katedrali u njemačkom gradu Kölnu.

Blagdan Bogojavljenja važan je i zbog blagoslova vode, što je duboko ukorijenjeno u hrvatskoj tradiciji. Blagoslovljena voda koristi se za zaštitu domova i obitelji. Posebno je zanimljiv običaj “križeca” kada svećenici blagoslivljaju kuće uz okupljanje obitelji i prigodnu proslavu.

Spomendan Sveta tri kralja, koji se slavi 6. siječnja, obilježava i završetak božićnog vremena. Ujedno se slavi i Isusovo krštenje na prvu nedjelju nakon Bogojavljenja, čime se naglašava početak njegova javnog djelovanja.

Bogojavljenje podsjeća vjernike na Božju objavu svijetu kroz Isusov dolazak, dok simbolika mudraca potiče na razmišljanje o univerzalnim vrijednostima poput zajedništva i duhovne obnove.

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.

Bogojavljenje, blagoslov vode i “križec”

Bogojavljenje je pak kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa Krista.

Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća.

Isusovo krštenje i čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svoga javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, posredno navješćuje i ustanovljenje euharistije.

Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se njome blagoslivljaju kuće i obitelji.

Poznati običaj u našem kraju je i takozvani “križec” – tako se naziva blagoslov kuće. Za tu bi priliku cijela obitelj bila na okupu, a kuća dobro očišćena kako bi spremno dočekali svećenika. Na stol se obično stavljaju križ i sveta voda s borovom grančicom kako bi svećenik blagoslovio obitelj.