Danas se obilježava Dan bijele rode: Zagrebačka županija broji 268 gnijezda

Gdje god krenuli viđamo njihova gnijezda na rasvjetnim stupovima, a danas naši dragi sumještani slave svoj dan. Bijela roda je dio identiteta hrvatskog sela i pokazatelj da živimo u zdravom okolišu. Ipak, njihov broj se smanjuje pa Javna ustanova Zeleni prsten provodi brojne akcije kako bi očuvala njihovu vrstu. 

Prema podacima monitoringa gnijezda bijele rode kojeg provodi Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije ovogodišnji podaci pokazuju nastavak trenda opadanja broja gnijezda na krovovima kuća i gospodarskih objekata, a povećanje broja gnijezda na rasvjetnim stupovima.

U 2024. godini na području Zagrebačke županije zabilježeno je 268 gnijezda. Na obiteljskim kućama i gospodarskim objektima nalaze se 22 gnijezda, a na stupovima se smjestilo 246 gnijezda. Najviše gnijezda na području Zagrebačke županije nalazi se u gradovima Vrbovec (58) i Ivanić-Grad (32), općinama Dubrava (31) i Klinča Sela (30) te u selima Donja Kupčina (22) i Donja Zdenčina (21).

Nagrađivanje građana koji imaju gnijezda roda na svojem objektu

I ove će godine Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode” vlasnicima objekata na kojima se nalaze gnijezda bijelih roda isplatiti naknadu u iznosu od 92 eura po gnijezdu.

Do sada je isplaćeno preko sto tisuća eura za popravak krovišta zbog šteta koju gnijezda čine svojom težinom i rode gniježđenjem. Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i više od 100 godina. Najveća gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra te doseći masu od čak 1000 kg zbog čega dolazi do oštećenja krovišta.

Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa i tradicionalnih krajolika, zdravog života, tla, vode i čistog okoliša, stoga je briga i očuvanje ove vrste od izuzetno velikog značaja. U Hrvatsku dolaze tijekom proljeća i ostaju do kraja ljeta kada počinje selidba prema Africi, a put koji prijeđu duži je od 10 000 km u jednom smjeru.

Inače, roda je ugrožena vrsta, a njen opstanak uvelike ovisi i o načinu života na selu. Preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način jer upravo na njima nalazi najviše svoje hrane. Hrani se vodozemcima, gmazovima, ribama, glodavcima, velikim kukcima, onime što može uloviti. U Hrvatskoj su najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog modernizacije poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja te prekomjerne upotrebe pesticida.