S porastom temperatura i sve češćim toplinskim valovima, divlje životinje u Hrvatskoj suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom vode, upozorava prof. dr. sc. Krešimir Krapinec sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta. Posebno je zabrinjavajuća situacija za ženke u razdoblju dojenja, kada im je unos tekućine presudan za preživljavanje mladunčadi.
Nekada su ovakvi problemi bili karakteristični isključivo za krške predjele, no posljednjih godina i kontinentalni dijelovi Hrvatske bilježe slične poteškoće. Tereni uz Dravu, primjerice, gdje prevladava pjeskovito i propusno tlo, više ne mogu zadržavati vodu, zbog čega se divljač povlači dublje u šumu ili približava rijekama kako bi pronašla vlagu.
Lovci, koji su donedavno najviše brinuli o zimskoj prihrani, danas sve više pažnje posvećuju opskrbi pojilišta u lovištima. Bez dostupne vode, životinje su prisiljene seliti, a upravo potraga za vodom objašnjava njihovo sve češće približavanje naseljenim mjestima.
Profesor Krapinec upozorava i na štetu koju žeđ izaziva u poljoprivredi. Divljač sve češće napada usjeve poput kukuruza i šećerne repe, ne zbog gladi, već zbog potrebe za tekućinom. Ističe kako klimatske promjene ne ostavljaju dovoljno vremena divljim životinjama za prilagodbu, a promjene u njihovom ponašanju mogu biti rani znakovi širih ekoloških poremećaja.
Upozorava i na prekomjerno regulirane vodotoke koji sve češće ljeti presuše. Kao primjer navodi koprivnički potok koji je, kako kaže, u njegovom djetinjstvu bio stalan izvor vode, a danas presuši već u prvim toplinskim danima ljeta.
Životinje zbog vrućina smanjuju dnevnu aktivnost i postaju aktivnije noću, ali najveći problem imaju ženke u laktaciji. Krapinec ističe kako, prema nekim istraživanjima, jedna zečica u tom razdoblju treba i do litre i pol vode dnevno – što dodatno naglašava koliko je stanje ozbiljno za krupniju divljač.
S obzirom na to da se prirodni izvori vode sve više prorjeđuju, a klimatske promjene ubrzavaju, Krapinec upozorava: ono što danas pogađa divlje životinje, sutra bi moglo imati izravne posljedice i na ljude. Nedostatak vode nije samo ekološki, nego i potencijalno društveni i politički problem budućnosti.
Komentari
0 Komentara
