in , ,

U Mraclinu je održan Okruli stol na temu turopoljskog hrasta i hrastovine

Turopoljski lug i do danas je ostao primjer iz kojeg se vidi kakve štete šumskim ekosustavima mogu nanijeti masovno odumiranje stabala

Arhiva/Krešimir Ačkar

U prostorima PPS Galeković u Mraclinu jutros je održan Okrugli stol “Turopoljski hrast i hrastovina” na kojem se raspravljalo o turopoljskom hrastu, tradiciji Turopolja, kao i važnosti hrasta lužnjaka za povijest Turopolja.

Predavanje su održali predavači s Fakulteta šumarstva i drvne industrije Sveučilišta u Zagrebu, a svemu je bio nazočan i gradonačelnik Krešimir Ačkar. Samo drvo hrasta lužnjaka, koje je glavna tema današnjeg okruglog stola, imalo je važnu ulogu u povijesti Turopolja jer je odlična hrastovina uspijevala u nizinskom dijelu Turopolja, u prapovijesnoj šumi, čiji je ostatak šuma Turopoljski lug.

Na Okruglom stolu sudionici su imali priliku vidjeti kronologiju uzoraka arheološkog drveta hrasta, tj. drvene građe starih posavskih kuća u rasponu od 1551. do 1867. godine. Time je dobivena kronologija koja obaseže 468 godina što je najdulja kronologija takve vrste u Hrvatskoj: raspon joj je od 1551. do 2018. godine.  Isto tako u predavanju će biti prikazana dijagnostika povijesnoga hrastovoga drva i konstrukcija u postupcima zaštite i obnove turopoljskih baroknih crkava. Predavači dolaze s Fakulteta šumarstva i drvne industrije Sveučilišta u Zagrebu.

Na samom kraju predstavljena je PPS Galeković – drvna industrija u Turopolju uz obilazak.

Inače, posebno obilježje ovom kraju dalo je šumsko bogatstvo, drvo se koristilo ne samo za gradnju seoskih domova nego i za izradu svih uporabnih predmeta u domaćinstvu i gotovo sve je bilo izrađeno od hrastovine. Hrast je pratio Turopoljce od početka do kraja života. Osnova tradicijskog graditeljstva je hrast lužnjak, kao autohtoni građevni materijal kojemu su domaći majstori znali udahnuti dušu. Naime, mi u Turopolju uopće nemamo kamena. Od hrastovine su se gradili mostovi koji su nas spajali na zemlji, a i kapele koje su nas približavale Bogu.

Turopoljski lug i do danas je ostao primjer iz kojeg se vidi kakve štete šumskim ekosustavima mogu nanijeti masovno odumiranje stabala i propadanje sastojina hrasta lužnjaka. Istodobno, tu su ponajbolji primjeri  kako se suradnjom šumarske znanosti i prakse šumski ekosustavi mogu revitalizirati.

 

Comments

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Loading…

0

Što misliš?

Napisao Emily