U petak Noć knjige!

Noć knjige je manifestacija pokrenuta 2012. godine, kako bi se, bez zatvaranja očiju pred često nelijepom svakodnevicom, barem na jedan dan govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Cilj projekta je kroz jedinstvenu manifestaciju potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. Povod za to pružaju nam Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dan hrvatske knjige (22. travnja).

 

DJEČJI ODJEL

 

11.00 – Predstavljanje knjige Crna kraljica 1,2,3 MIRJANE NOVAK PERJANEC

Legenda kaže da je nekoć davno postojala žena očaravajuće ljepote, ali opaka srca pa je sama pomisao na nju budila strah u njezinim podanicima i neprijateljima. Ime joj se spominjalo šaptom, a navodna djela izazivala jezu. Bila je to Barbara Celjska, u narodu poznata kao Crna kraljica. Priču o njoj ispričala je Mirjana Novak Perjanec, autorica istoimene knjige u tri nastavka od kojih ćemo za Noć knjige predstaviti njezin prvi dio.

Autorica ovog zanimljivog izdanja Mirjana Novak Perjanec realizatorica je programa na HRT-u, zaposlena kao stalni vanjski suradnik na poslovima tajnice na filmu, asistentice režije, produkcije i postprodukcije medijskog sadržaja. Autorica je i igranih filmova, serija, pilota, studijskih emisija i dokumentarnih filmova, voditeljica brojnih multimedijskih projekata, članica Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Hrvatske udruge digitalnih umjetnika. Knjigu ilustrirao Boris Kugler, a urednica joj je Silvija Šesto.

 

14.15 – Spuštanje na mali mjesec – gostovanje MILANE VUKOVIĆ RUNJIĆ

Milana Vuković Runjić rođena je u Zagrebu, 20. ožujka 1970., gdje je diplomirala i magistrirala književnost na Filozofskom fakultetu. Od prve zbirke pjesama iz 1989. godine do danas objavila je 24 knjige poezije, romana, zbirki priča i eseja. Od 1995. počinje s pisanjem za dnevne i tjedne novine. U svibnju 2016. za književni rad dobila je Nagradu Grada Zagreba.

Ne mogu tajiti da me na pisanje književnosti za djecu i mlade nadahnula moja kćer Antonija koja je i jedna od glavnih heroina trilogije. Nadahnuo me i moj kvart, a sve što mi se događalo u stvarnome životu, kao kroz neki čarobni lijevak ulilo se u bajku. Tako da na jednoj strani imamo svijet vještica, vještaca, čarobnih štapića i staklenih kugli, dok na drugoj potpuno „običan i normalan“ život sa vrtićem, školom, parkićem, školskim igralištem, trgovinom, papirnicom, frizerskim salonom, autobusima, automobilima, putovanjima na posao i svime što nas okružuje u neposrednoj stvarnosti.

Drago mi je što su čitatelji prepoznali moju književnost za djecu i mlade te sam za „Tajnu šuplje kule“ dobila nagradu „Artefakt“. Još će mi draže biti posjetiti vas osobno i porazgovarati  o tome zašto je važno pisati za djecu i mlade, pisati općenito i čitati što više u ovom našem svijetu koji bi knjigu najradije ostavio na tavanu i zaboravio.

 

 

SREDIŠNJI ODJEL

 

16.00 – 19.30 PRODAJA KNJIGA IZ OTPISA ”Euro plati knjigu uhvati!”

U akciji „Euro plati i knjigu uhvati!“ prodajemo knjige iz knjižničnog otpisa po jedinstvenoj cijeni od jednog eura. Potražite knjigu beletristike ili dječju slikovnicu kojom ćete obogatiti svoju kućnu biblioteku ili razveseliti nekog vama dragog!

 

18.00 SAŠA CECI  – Smijemo li vjerovati znanosti? (predavanje)

Saša Ceci rođen je 3. siječnja 1973. u Zagrebu, gdje je završio srednju školu i faks. Osnovnu je završio u današnjoj Velikoj Gorici, gdje je proveo djetinjstvo o kojem često piše u svojim tekstovima. Studirao je fiziku koju je na iznenađenje nekih, svoje najviše, i doktorirao fiziku elementarnih čestica. Ili nuklearnu, ako se pita njegov fakultet. Nakon raznih peripetija, koje su uključivale odsluženje vojnog i postdoktorskog roka, zaposlio se na Institutu Ruđer Bošković gdje radi i dandanas. U zadnjem razdoblju postao je viši, ne rastom, nego kao znanstveni suradnik na IRB-u, te predsjednik Hrvatskog fizikalnog društva koje je, kao što možete pročitati u njegovoj zadnjoj knjizi, prestalo postojati. IRB još postoji, iako mu je Ceci član Upravnog vijeća, pa čekamo da vidimo. Član je i vodstva Sindikata znanosti, kao i nadzornog odbora udruge Skeptici – to su oni koji organiziraju Skeptike u pubu. Nije ih bilo tijekom pandemije, baš kao ni emisije Treći element na HRT-u u kojoj je jedan od autora i voditelja već deset sezona. O pandemiji je pisao na svom blogu na Facebooku pa je nastala zadnja od njegove četiri knjige znanosti, stvarnosti i svemu ostalome. Oženjen je i ima dvoje djece. I mamu (je, to je ona s početka ove priče). I sestru (koja je došla malo kasnije). I nećake.

Smijemo li vjerovati znanosti?

Ako si pažljivo pratio, dragi moj čitaoče, vidio si da znanost nije tu da ubija čaroliju, već da uklanja bezrazložan strah i paranoju. Najjeftiniju laž i najvještiju prevaru. A to otvara mogućnost za postojanje jednog ljepšeg, boljeg, slobodnijeg, pravednijeg… sretnijeg svijeta. Svijeta za inženjere koji stvaraju tehnologije koje nikad nisu postojale. Tehnologije koje nam dodatno uklanjaju strahove, spašavaju zdravlje i živote. I pomažu da svoje vrijeme rasporedimo pametnije. Ili da ga barem gubimo zabavnije. I svijeta za umjetnike koji istražuju što je to što nas čini ljudima. Koji nas tjeraju da osjećamo najgore tragedije i najveće uspjehe drugih, pa i potpuno izmišljenih ljudi, kao svoje vlastite. Da razumijevajući druge bolje razumijemo sebe. Ili jednostavno uživamo u tom čudesnom trenutku koji su stvorili za nas. I za sebe. I da mi sve to radimo drugim ljudima. Da u ovom besmislenom i opasnom svijetu stvaramo oaze smisla, razuma i ljubavi. I da ih spajamo međusobno i stvaramo predivan novi svijet – i za nas, i za našu djecu, i za sve ljude na Zemlji. OK, i onih par što su na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Sva ona magija nije nigdje nestala. Čarolija je na istom mjestu gdje je oduvijek i bila. U nama.

 

19.00 – 19.30 GLAZBENI INTERMEZZO UZ SINIŠU BELOŠEVIĆA

 

19.30 IVANA DELAČ – ”SF- SVA LICA JEDNOG ŽANRA” (razgovor s književnicom)

Ivana Delač je rođena 1983. godine u Zagrebu, gdje je 2007. godine diplomirala psihologiju. Zaposlena je u zagrebačkoj III. gimnaziji kao nastavnica psihologije i stručna suradnica psihologinja, a završila je i dva stupnja edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija te pohađa superviziju koja bi je kroz koju godinu trebala učiniti psihoterapeutkinjom.

Pisanjem spekulativne fikcije se bavi oduvijek, a objavljuje od 2006. godine. Dosad je objavila četrdesetak priča u raznim žanrovskim zbirkama i publikacijama i tri romana – hvaljeni fantasy roman za djecu “Pegazari” (2009.), urban fantasy roman za mlade “Izgnani” (2016.) i feministički steampunk “Japodinine muke” (2018.).

Dobitnica je triju nagrada SFERA, dok su “Pegazari” i “Izgnani” nagrađeni i nagradom Artefakt, a kratka priča “Reminiscencije oženjenog vilenjaka” Prvom nagradom Istrakona.

Ivana je od 2013. do 2020. godine uređivala godišnju sferakonsku zbirku priča koja izlazi na najstarijoj i najvećoj SF konvenciji u ovom dijelu Europe, SFeraKonu, u organizaciji Društva SFera za znanstvenu fantastiku, u kojem je godinama bila predsjednica žirija za SFERICE te članica žirija za dodjelu nagrade SFERA. Nekoliko je godina sudjelovala u međunarodnom spisateljskom projektu NaNoWriMo, a 2012. godine je bila jedna od dviju koordinatorica službene hrvatske NaNoWriMo regije.

2020. godine je bila počasna gošća (GoH) Futuricona / Eurocona 2020, zajedno sa znanstvenikom Ivicom Puljkom i piscem Adrianom Tchaikovskyjem.

“SF – sva lica jednog žanra”

Naime, često se pod tim SF misli samo na znanstvenu fantastiku, posebno na tzv. hard SF, ili pak s druge strane mnogi u znanstvenu fantastiku uvrštavaju mnogo različitih žanrova. Oni koji se time bave zadnjih godina pod SF uglavnom podrazumijevaju spekulativnu fikciju, kao nadređenu kategoriju unutar koje se razlikuju znanstvena fantastika, visoka fantastika, urbana fantastika, horor, steampunk, cybperpunk/kiberpank, čak i transrealizam. Ivana je u većini tih žanrova napisala ponešto.