Zoološki vrt Grada Zagreba udomio je kornjače uhvaćene na području Zagrebačke županije u sklopu projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“ kojeg provodi Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, a financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Svoj će život, u novim, kontroliranim uvjetima nastaviti 15 mužjaka i 18 ženki crvenouhih kornjača. Najmanja i najlakša kornjača je teška svega 15 grama, a najteža čak 2,56 kilograma. Oklop najmanje kornjače je dužine 9,7 cm a najveće čak 24,6 cm.
Jezera s područja Zagrebačke županije posljednjih godina nastanile su invazivne strane kornjače koje ugrožavaju našu domaću barsku kornjaču. Invazivne, crvenouhe kornjače su veće, agresivnije i brzo se nameću preotimajući stanište, hranu, mjesta za sunčanje i gniježđenje našim zavičajnim barskim kornjačama. Smanjuju stopu preživljavanja barske kornjače i negativno utječu na cijelu vodenu zajednicu te prenose uzročnike bolesti poput bakterije Salmonella.
Stoga je pokrenut projekt kojim se čuva stanište barskih kornjača. Ravnateljica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije Tatjana Masten Milek, objasnila je proces hvatanja kornjača.
-Kako bismo zaštitili autohtonu vrstu, kroz projekt „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“ drugu godinu za redom izlovljavamo invazivne kornjače kojima nije mjesto u našim jezerima pomoću sunčališta i vrša. Hvatanje kornjača pomoću sunčališta je neinvazivna metoda i ne ozljeđuje kornjače. U sredini se nalazi mreža koja sprječava bijeg, a kornjače mogu slobodno plivati. Vrše se postavljaju uz obalu i u njih se stavljaju mamci. Dio vrše se uvijek nalazi iznad vode kako bi kornjače koje uđu u vršu mogle disati., istaknula je Milek te nadodala da je vrijednost projekta 265.445,38 EUR.
Svoje zadovoljstvo udomljavanjem kornjača u Zoološki vrt izrazio je ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba Damir Skok te je istaknuo važnost očuvanja hrvatskih autohtonih životinjskih vrsta.
-Briga za autohtone vrste otvara nam izazove vezane uz zbrinjavanje jedinki invazivnih vrsta životinja. Institucije međusobnom suradnjom i zajedničkim radom mogu pronaći kvalitetna rješenja u korist dobrobiti svih životinja. Upravo to potvrđujemo primjerom premještanja crvenouhih kornjača iz Zagrebačke županije u Prvo maksimirsko jezero. To je jezero u sklopu projekta Gradski prozori u prirodu – unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture (Modernizacija II) uređeno na način da crvenouhe kornjače u njemu mogu živjeti, no da ga ne mogu napustiti kako bi se proširile na okolnu prirodu., rekao je Skok.
Comments
Loading…