vgradu
Veliki petak za katoličke vjernike jedan je od najsvečanijih i najtiših dana u crkvenoj godini. Na taj dan vjernici se sjećaju Isusove muke i smrti na križu. Umjesto uobičajenih misa, u crkvama se održavaju posebni obredi posvećeni spomenu na Kristovu žrtvu. Umjesto zvonjave, tišinu i sabranost dodatno naglašavaju klepetaljke koje simboliziraju tugovanje zbog Isusove smrti.
U crkvama diljem Hrvatske okupljeni vjernici na Veliki petak sudjeluju u liturgiji riječi, obredu klanjanja križu te primaju svetu pričest koja je prethodno posvećena na Veliki četvrtak. Atmosfera u crkvama obilježena je tišinom, molitvom i osobnim promišljanjem.
Post i nemrs su obavezni. Strogi post, koji podrazumijeva samo jedan obilan obrok tijekom dana i dva manja obroka, obvezuje katolike od 18 do 60 godina života. Nemrs, odnosno uzdržavanje od jedenja mesa, obavezan je za sve vjernike starije od 14 godina.
U različitim dijelovima Hrvatske postoje specifični običaji. U primorskim krajevima na stolovima dominiraju riblji specijaliteti poput bakalara, lignji ili drugih morskih delicija. U unutrašnjosti Hrvatske, osobito na sjeveru, pripremaju se jednostavna jela kao što su grah bez mesa, kompoti od suhog voća, kolači sa sirom, orahom ili makom.
Još jedan raširen običaj na Veliki petak jest obilazak crkava i molitva križnog puta, a ponegdje se organiziraju i posebne procesije kojima se vjernici prisjećaju Kristove muke. Također, tradicionalno se ne obavljaju teški fizički poslovi niti se izvode radovi na zemlji jer postoji vjerovanje kako toga dana zemlja miruje u znak žalosti za Isusom.
Veliki petak za mnoge vjernike predstavlja trenutak unutarnje obnove, pokajanja i dubokog razmišljanja o smislu Kristove žrtve te o osobnom odnosu prema vjeri.
Comments
Loading…