U posljednjih nekoliko godina, čagaljevi su se najprije pojavili u Podravini pa se proširili po kontinentalnom dijelu Hrvatske i tako brzo postali ozbiljna prijetnja srnećoj populaciji diljem zemlje.
Ova vrsta, koja spada u obitelj pasa s vukom kao najbližim srodnikom, poznata je po svojoj iznimnoj inteligenciji i sposobnosti organiziranog kretanja u čoporima.
– Koliko su kao zajednica organizirani govori to što mlađe jedinke odlaze u izviđanje terena i dojavljuju ima li na prostoru hrane. Izviđači su izrazito sposobni u obavljanju svojih zadataka, objašnjava za Hinu profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Krešimir Krapinec, stručnjak specijaliziran za pitanja lovnog gospodarenja.
Čagljevi, koji su se izvorno proširili iz Bugarske preko Mađarske, primijećeni su čak i na nekim hrvatskim otocima, uključujući Kornate.
Njihovo ‘širenje’ dovodi do smanjenja broja srna, ali predstavlja opasnost i za domaće životinje, poput ovaca i koza, pa čak i kokoši!
Stručnjaci i lovci upozoravaju na brzu mogućnost rasta populacije čagljeva, koja može postati još veća prijetnja divljim i domaćim životinjama.
– Čagalj nam ne treba jer sanitarni posao u našim lovištima i prirodi obavlja lisica. Ona čisti teren od strvina i, što je najvažnije, nije prijetnja srnećoj divljači – objašnjava za Hinu profesor Krapinec.
Zanimljivo je da se čagalj može križati s domaćim psima, što dodatno komplicira situaciju.
Krešimir Krapinec, stručnjak za lovno gospodarenje, ističe važnost poduzimanja mjera za kontrolu populacije čagljeva kako bi se izbjeglo smanjenje broja srna na minimum. Podržava rad udruga za zaštitu životinja, ali naglašava potrebu za balansom između zaštite divljih vrsta i očuvanja domaće divljači.
– U suprotnom, broj srna svest će se na minimum, što ne žele lovci, a još manje članovi udruga za zaštitu životinja, kaže profesor Krapinec.
Komentari
0 Komentara
