vgradu
Velika Gorica danas proslavlja svoj rođendan, Dan grada, ali i blagdan svete Lucije, zaštitnice grada, no ona sama po sebi predstavlja važan povijesni i kulturni dragulj Hrvatske. Uz bogatu povijest koja seže unazad sve do 1228. godine, Velika Gorica se danas razvija kao brzorastući grad, postajući dom novim stanovnicima, posebno nakon potresa u Zagrebu i Petrinji.
Velika Gorica nije samo centar ekonomske aktivnosti, već i sportski hub, domaćin prvoligaškim timovima u nogometu, košarci i rukometu, te odličnim atletičarkama i atletičarima. Grad se kontinuirano širi, s novim stambenim zgradama i infrastrukturom usmjerenom na mlade obitelji, što uključuje vrtiće, škole i igrališta.
Povijesno gledano, Velika Gorica je bila trgovinsko središte, a u 19. i 20. stoljeću doživljava urbanizaciju i gradnju značajnih zgrada poput Kotarske oblasti, Kotarskog suda i Prve hrvatske štedionice. Bogata arhitektonska baština uključuje baroknu vijećnicu Plemenite općine turopoljske, sada Muzej Turopolja, i neorenesansnu zgradu Kotarskog suda.
Drvena arhitektura, kao što su kapelice i kurije, predstavlja jedinstvenu vrijednost ovog kraja. Današnji dan, stoga, slavi ne samo godišnjicu grada već i njegovu bogatu povijest, kulturni identitet i obećavajuću budućnost. Velika Gorica, s pravom ponosna na svoje naslijeđe, nastavlja rasti i razvijati se, istovremeno njegujući svoje korijene.
Velika Gorica, sastavljena od 58 naselja, predstavlja mozaik bogate povijesti, kulture i prirode. Ova naselja, uključujući Bapču, Bukovčak, Buševec i mnoga druga, svako na svoj način doprinose identitetu i dinamici grada.
Spomenik poginulim braniteljima u Velikoj Gorici simbolizira duboko poštovanje prema povijesti i žrtvama ratova. Grad također obiluje arheološkim nalazištima, poput Andautonije iz doba Rimskog Carstva, što ukazuje na njegovu dugotrajnu i slojevitu povijesnu važnost.
Drvene kapelice i kurije, poznate kao “turopoljske ljepotice”, predstavljaju jedinstvenu vrijednost ovog kraja. Posebno je vrijedan spomenik prirode “turski” hrast lužnjak, koji je omogućio izgradnju brojnih sakralnih i drugih objekata od drva.
Vijećnica Plemenite općine turopoljske, sada Muzej Turopolja, smještena u staroj povijesnoj jezgri Velike Gorice, predstavlja jednu od najvažnijih znamenitosti. Nekadašnje naselje drvenih kuća, Mala Gorica, sada dio Turopoljske ulice, i dalje održava trag tradicionalne drvene arhitekture.
Naselja poput Mičevec, Mraclin, Novaki Šćitarjevski i Velika Mlaka, svako sa svojom jedinstvenom poviješću i karakterom, pružaju uvid u raznolikost i bogatstvo Velike Gorice. Moderna arhitektura, kao što su značajna ostvarenja arhitekta Stjepana Planića, pridodaju suvremeni dodir ovom historijski bogatom gradu.
Svako naselje unutar Velike Gorice pridonosi bogatom tapiseriju povijesti, kulture i zajedništva, čineći Veliku Goricu ne samo važnim gradom, već i živim svjedočanstvom hrvatske povijesti i suvremenog razvoja.
Blagdan sv. Lucije, zaštitnice Turopolja
Blagdan svete Lucije, koji se slavi 13. prosinca, duboko je ukorijenjen u hrvatskim narodnim običajima. Sveta Lucija, simbol svjetla i zaštitnica raznih zanimanja, ali i Turopolja, inače se obilježava brojnim tradicionalnim običajima.
Legende i simbolika
Sveta Lucija se često prikazuje kao nebeska iscjeliteljica očiju, s pladnjem i parom očiju na njemu, što se povezuje s njezinim imenom koje označava svjetlo. Njezin život obavijen je legendama o mučeništvu i čudesima, uključujući priče o iskopavanju vlastitih očiju i njihovoj zamjeni za ljepše, koje joj je darovala Majka Božja.
Prigodni običaji
Tradicionalno, na dan Svete Lucije sije se božićna pšenica kao simbol obnove života i plodnosti. Ovaj običaj jača obiteljske vrijednosti i povezanost, a posebno ga vole djeca. Pučko vjerovanje kaže da će godina biti bolja i plodnija ovisno o gustoći pšenice.
U nekim dijelovima Hrvatske, kao što su Slavonija, Dalmacija i otoci, djeci se na ovaj dan daruju voće, slatkiši ili suhe smokve, ostavljene u čarapama, pod jastukom ili u papučama.
Comments
Loading…