Galerija Galženica objavila svoj prvi strip fanzin

Strip fanzin Galerije Galženica, objavljen u obliku online publikacije, nastao je u sklopu strip-radionice „Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu“, realizirane kao popratni program izložbe „Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova“.

Urednice fanzina su povjesničarka umjetnosti, kustosica i voditeljica Galerije Galženica Antonia Vodanović i Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica, ilustratorica, animatorica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ujedno i voditeljica radionice u sklopu koje su stripovi producirani. Zastupljeni su strip autori/ce: Matija Pisačić, Zdenko Mikša, Mihael Bađun, Filip Kelava, Anamarija Kvas, Korina Hunjak, Ivana Geček, Lea Krmpotić, Maja Perak, Jan Škrinjar, Ivana Šoljić, Nikša Janković, Luna Strmotić, Ivana Krnjak, Noemi Ribić, Lucia Borjas, Bruna Ercegovac, Irena Jukić Pranjić i Domagoj Rapčak čiji strip jedini nije nastao na radionici već nekoliko godina ranije. Dizajn i prijelom fanzina potpisuje Marinela Žinić Ačkar.

– Na pitanje zašto smo se baš u formi stripa odlučili pozabaviti umjetničkom (re)interpretacijom nasljeđa Dragutina Trumbetaša, rodonačelnika gastarbajterske (imigrantske) umjetnosti i kulture u Hrvatskoj, odgovorila bih da su razlozi mnogobrojni. Naime, grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa Gastarbeiter, jasnog, preciznog i narativnog crteža, ponekad karakteriziranog groteskom, odlikuju se stripovskim utjecajima, a grafički listovi gotovo da funkcioniraju poput kadra stripa. Također, kao i kod stripa sastavljenog od vizualnog i narativnog dijela, tekst je također bitan segment Trumbetaševih grafika, koji pridonosi njihovu razumijevanju, a često funkcionira kao društveni komentar, kritika, pa čak i subliminalna poruka. Također, kao i kod stripa koji ima svog junaka ili antijunaka, nositelja naracije, u ciklus Gastarbeiter Dragutin Trumbetaš uvodi lik antijunaka Tončeka, gastarbajtera na privremenom radu u SR Njemačkoj, čije životne (ne)zgode prikazuje kroz grafičke mape. Stripovski utjecaji u gastarbajterskom ciklusu, ali i drugim Trumbetaševim radovima, jasniji su nam uz informaciju da je Dragutin Trumbetaš zaista bio veliki zaljubljenik u stripove, koji čine dobar dio njegove privatne biblioteke, smještene u obiteljskoj kući u Velikoj Mlaki, a jedan od najvećih crtačkih uzora bio mu je slikar, ilustrator i crtač stripova Andrija Maurović, čije je ilustrirane knjige i stripove sakupljao. Iako je bio veliki obožavatelj stripa, za života je realizirao samo jedan strip, „Turopoljski top“, nastao prema istoimenoj pripovijetki Augusta Šenoe, čija je supruga Slava pl. Ištvanić bila iz Velike Gorice, pa mu je Turopolje bilo i česta književna inspiracija. – Antonia Vodanović

– Vrijeme u kojemu je otisnuta grafička mapa Gastarbajteri (1975.) prethodilo je trendu da se u strip umjesto snagatora za glavne likove postavljaju obični, „mali“ ljudi – Maus (1980.) Arta Spegelmana kasnio je za Trumbetašem pet godina, a Persepolis (2000.) Marjane Satrapi dvadeset i pet godina. Nakon što su oba ova naslova doživjela svjetski uspjeh, na sceni stripa sve se više pojavljuju stripovske priče o običnim ljudima u neobičnim vremenima, baš takvi kakvi su bili i ljudi na Trumbetaševim grafikama. – Irena Jukić Pranjić

– Sve ove odlike Trumbetaševa djela navele su nas da smislimo što bolju strategiju – odlučile smo se na radionicu namijenjenu miješanoj grupi – uz javni poziv zainteresiranim građanima uputili smo poziv i profesionalnim crtačima koji već od ranije dobro poznaju proces nastajanja stripa i bivšim studentima Stripa Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu koji su ranije prošli edukaciju na kolegiju Stripa. Zaključili smo da bi takvo okruženje bilo izuzetno poticajno za početnike, jer crtanje u društvu iskusnih autora silno motivira i stvara psihološki efekt koji se u svijetu trkača zove „trčanje za zecom“, a jednako je učinkovit i u međusobnoj interakciji profesionalnih crtača. Jednako tako, odlučile smo da radionica započne svoj rad u analognom susretu a nakon toga se nastavi u online obliku kako bi se osiguralo dovoljno vremena da se osmisle, razrade i dovrše svi stripovi. Na promatranje i čitanje ponudili smo grafike i poeziju Dragutina Trumbetaša. Njegovo djelo mogli su interpretirati na razne načine – kolažirati njegove crteže ili reinterpretirati neki od njegovih likova i smjestiti ga u vlastitu priču. Mogli su ispričati gastarbajtersku priču iz svoje obitelji, priču o izbjeglištvu tijekom Domovinskog rata ili priču o suvremenim migracijama – iseljavanju mladih u Irsku i Njemačku, o vlastitim iskustvima, a mogli su govoriti i o suvremenim migracijama s Bliskog istoka i iz Afrike. Bilo nam je bitno da je tema postavljena široko kako bi dozvolila puno kreativne slobode, a s tim u skladu ostavili smo slobodan izbor likovnih tehnika, broja stranica te odabir žanrova i stilova. – Irena Jukić Pranjić

– Stripovi objavljeni u ovoj publikaciji (re)interpretiraju grafički ciklus Gastarbeiter Dragutina Trumbetaša na suvremen način. Migracije su aktualna društvena tema koja uvelike prožima našu stvarnost, s jedne strane odlaskom brojnih mladih iz ekonomskih razloga u Irsku, Njemačku, Švedsku, Norvešku itd., a s druge strane aktualnom migrantsko-izbjegličkom krizom i migrantskim rutama prema zapadnoj Europi u potrazi za sigurnošću, mirom i boljim prilikama. Pozvani strip-autori na koncu su isporučili radove koji su i kvalitetom i kvantitetom, premašili naša očekivanja te pružili jedan sasvim novi pogled na transeuropske i intraeuropske migracije, koje imaju svoje referentne točke u prošlosti i sadašnjosti. – Antonia Vodanović

– U konačnici smo stvorili 83 stranice stripa što je zaista impresivan rezultat – usudila bih se reći da je ovo jedina radionica koja je iznjedrila ovako puno stripova zrelih za objavljivanje, jednako kao što je ovo izdanje jedino stripovsko izdanje koje je hommage domaćem likovnom umjetniku. U njemu su stripovi koji čine dijalog što ga je potaknuo Dragutin Trumbetaš o temi koja je u našim krajevima aktualna od druge polovice 19. stoljeća sve do danas – u cijelom tom periodu, prema nekim procjenama skoro 4 milijuna Hrvata iselilo se u Sjevernu i Južnu Ameriku, Australiju, Novi Zeland, Južnoafričku Republiku i zemlje zapadne Europe od kojih su najčešće Švicarska, Austrija i Njemačka. – Irena Jukić Pranjić

Online publikacija: http://www.pouvg.hr/media/5605/fanzin-trumbetas-online2022-s.pdf