Izložbom „Galženica: urbana utopija na periferiji“ obilježeno 50 godina naselja i 45 godina Doma kulture

U petak, 3. listopada u Galeriji Galženica svečano je otvorena obljetnička izložba „Galženica: urbana utopija na periferiji“, kojom je obilježeno 50 godina od početka izgradnje radničkog stambenog naselja Galženica III i 45 godina djelovanja Doma kulture Galženica. Izložba je ujedno i dio programa jubilarnih 30. Dana europske baštine u Hrvatskoj, koji se ove godine održavaju pod temom „Graditeljska baština: prozor prema prošlosti, pogled u budućnost“.

Izložbu su otvorile Antonia Vodanović, viša kustosica i voditeljica Galerije Galženica te autorica izložbe, Hrvojka Paljan, autorica Urbanističkog rješenja za izgradnju naselja Galženica 3, i Martina Lacković Sliško, viša stručna savjetnica za kulturu u Gradu Velikoj Gorici, koja je izložbu službeno proglasila otvorenom.

Autorica izložbe i voditeljica istraživanja Antonia Vodanović naglasila je kako su u realizaciji projekta sudjelovali brojni mladi istraživači i umjetnici – Tin Marušić, student povijesti umjetnosti, te Nela Drach i Merjem Memić, studentice etnologije i kulturne antropologije. Dizajn izložbenog postava potpisuje Nikola Križanac.

U sklopu projekta producirana su i dva nova umjetnička rada nagrađivanih mladih autora – Ivana Buvinića (fotografska serija „Kamen temeljac“) i Ivana Gundića (konceptualni rad „Outsourcing“, nastao u suradnji s velikogoričkim pjesnikom i kantautorom Zlatkom Majsecom). Prikazani su i radovi Božene Končić Badurine te Renata Glogovčana, čije fotografije i video radovi dokumentiraju urbanu transformaciju Galženice.

Riječ je o interdisciplinarnoj izložbi hibridnog tipa, koja povezuje povijest umjetnosti, urbanizam, etnologiju i suvremenu umjetnost. Izložba je podijeljena u dvije vizualno-narativne cjeline, koje istražuju razvoj naselja kroz medijske prikaze i osobna sjećanja stanovnika. Gornja etaža galerije posvećena je medijskoj slici Galženice kroz novinske članke, karikature i dokumentarne fotografije, pružajući uvid u društveni kontekst i jezik vremena u kojem je naselje nastajalo.

– Izložbu smo pripremali dvije godine. Željela sam stvoriti prostor za pluralizam glasova i kritičko promišljanje periferije, ne kao nečeg rubnog, nego kao prostora slobode, mogućnosti i eksperimentiranja. Periferija je u socijalističkom razdoblju bila laboratorij stanogradnje s ciljem da se svakom građaninu osigura pravo na stanovanje, – istaknula je Antonia Vodanović.

Arhitektica Hrvojka Paljan, autorica urbanističkog rješenja Galženice 3, prisjetila se svojih početaka u Industrogradnji, kada je kao 33-godišnja arhitektica osmislila naselje s 1.260 stanova za 4.000 stanovnika.
– Bio je to veliki izazov – primijeniti industrijski proizvedene građevinske elemente i stvoriti urbano naselje koje nije samo „spavaonica“, već prostor društvenog života i socijalizacije, – kazala je Paljan.

Izložba „Galženica: urbana utopija na periferiji“ nudi slojevit pogled na povezanost urbanističke ideje, svakodnevice i kolektivne memorije te potiče dijalog o značenju prostora i identitetu zajednice.
Otvorena je za posjetitelje do 21. studenoga.