MOST održao konferenciju za novinare

Članovi velikogoričkog MOST-a održali su konferenciju za novinare. Na konferenciju su sudjelovali Kristina Čižmek, dr.vet.med., s iskustvom rada u Upravi za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, Marina Štokan Bosanac, vijećnica Mosta u županijskoj skupštini Zagrebačke županije i Ivan Bekavac, vijećnik u Gradskom vijeću Grada Velike Gorice.

Nakon konferencije objavili su Priopćenje za javnost:

Prosječni vodostaj u Turopolju zadnjih 40 tak godina pao je cca 2 metra. Između ostalog i zbog toga su presušili mnogi potoci i vodotoci. Na najvećem zaštićenom vodonosniku Zagrebačke županije brojna su bogatstva šume, flore i faune, ali i vodocrpilišta, kao i zaštićeno izvorište rijeke Odre.

Šteta napravljena neprimjerenom regulacijom rijeke Save, nikad dovršenim oteretnim kanalom Sava Odra Sava, nestručnim iskopima materijala, a u najnovije vrijeme izgradnjom hidrocentrala uzvodno od Zagreba može biti popravljena.

U svrhu uređenja vodostaja izrađeni su planovi intervencija na rijeci Savi. Na primjer izgradnja hidrocentrala na primjerenim mjestima, projekt Zagreb na Savi i kao zadnje umjetnim kaskadama regulirati vodostaj i vratiti ga na stare vrijednosti u našem kraju.

Dokaz tome je uspješan porast vodostaja podzemnih voda nakon izgradnje zaustavne stepenice u koritu Save kod toplane na Savici u Zagrebu.

Vratiti vodostaj na staru vrijednost kako bi se osigurala naša vodocrpilišta, kako bi se uništeni vodotoci, njihova flora i fauna revitalizirali, kako bi se zaštitile turopoljske šume i bioraznolikost.

Nedosljednošću i nedostatkom volje državnih, ali i gradskih službi propušteno je mnogo prilika, ali još uvijek je moguće spasiti prirodu i gospodarstvo našeg kraja.

U nastavku gđa Čižmek upoznat će javnost s propisima i okolnostima koje ne idu u prilog gradskoj upravi koja nažalost nema dovoljno sluha za zaštitu turopoljskih vodotoka, a potom će prof. Pišl upoznati javnost sa značajem održavanja vodotoka za očuvanje bioraznolikosti Turopolja.

Zakonom o vodama upravljanje vodama predaje u nadležnost Gradu Velika Gorica, a Grad u skladu sa Zakonom o upravljanju vodama osniva javno poduzeće VG Vodoopskrba. Sukladno navedenim Zakonima Grad ima obvezu donošenja Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće te Odluku o zonama sanitarne zaštite.

Pokrivenost sustavom javne odvodnje je 74%, a priključenost je 83%. Sustavom javne odvodnje pokriveno je samo uže područje grada. To znači da svako 4-to kućanstvo na području GVG nema pristup kanalizaciji, a svako 6-to koje je imalo mogućnost nije to iskoristilo. Na području GVG 39% kućanstava nije priključeno na kanalizaciju.

Nakon završetka izgradnje „Sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda“ planirana je pokrivenost od 92%, a priključenost od 90% što znači da svako 6-to kućanstvo ostaje nespojeno.

Kako se gradi „Sustav“ gradi se i grad odnosno širi se gradsko područje, stoga se može dogoditi da očekivano poboljšanje sustava izostane.

Vodocrpilište VG pripada ZG vodonosniku, više od 70% vodonosnika povezano je s rijekom Savom. Onečišćenje na području vodonosnika upućuje na zagađenje poljoprivrednog podrijetla, ali još je prisutnije zagađenje uslijed propusnosti kanalizacije i neodgovarajućih septičkih jama.

Širenje gradova troši sve više vode praktički ispumpavajući pitku vodu iz okoliša. Iscrpljivanje utječe direktno na okoliš kao i na poljoprivredu. Zbog toga je nužno dobro planiranje. Mnoge civilizacije nestale su uslijed ekspanzije naselja koji je uzrokovao nedostatak vode (Maje).

Mi već svjedočimo padu razine podzemnih voda uslijed čega je količinsko stanje od strane Hrvatskih voda ocijenjeno kao „loše“. „Loše“ je i kemijsko stanje podzemnih voda. Na području Zagrebačkog vodonosnika ukupno stanje podzemnih voda nalazi se u „lošem“ stanju.

Razine podzemnih i površinskih voda te njihova kvaliteta direktno utječu na broj i raznolikost biljnih i životinjskih vrsta koje su još uvijek prisutne na prostoru GVG. Njihovom zaštitom i očuvanjem staništa čuvamo i sebe.