Otvorenje izložbe “90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”, iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića

U utorak, 29. travnja u 19:00 sati, u Galeriji Galženica otvara se obljetnička izložba ”90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”, iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića. Autori izložbene koncepcije su Boris Vrga i Hrvoje Vukosavić. Autor stručnog predgovora u katalogu izložbe je povjesničar umjetnosti dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti.

Na izložbi su zastupljena 23 umjetnika: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Franjo Mraz, Edo Kovačević, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Omer Mujadžić, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Antun Mezdjić, Branka Hegedušić, Frano Kršinić, Petar Franjić, Ivan Tabaković, Vinko Grdan, Ivan Tabaković, Petar Smajić

Umjetnička skupina međuratnog razdoblja 

Grupa Zemlja je udruženje likovnih umjetnika, koje je djelovalo od 1929. do policijske zabrane 1935. godine. Riječ je o jednoj od ključnih hrvatskih umjetničkih skupina međuratnoga razdoblja te jedinstvenoj pojavi u cjelokupnoj nacionalnoj modernoj umjetnosti. Potaknuti teškom društveno-političkom, ekonomskom i gospodarskom situacijom, neadekvatno provedenom agrarnom reformom, lošim položajem seljaka, bijedom, siromaštvom, u okviru socijalno-angažirane umjetnosti posežu za temama iz seljačkog i radničkog života (prikazi zatvorenika, seljaka pri radu, prosjaka, invalida, nasilja represivnog aparata…).

Umjesto idealiziranih pejzaža i veduta slikaju tvorničke pogone, gradska predgrađa, neugledne potleušice… Izložba ”90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.” donosi 50 umjetničkih radova, 23 umjetnika, iz dvije privatne kolekcija, Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića. Istom su obuhvaćena predzemljaška, zemljašku i postzemljaška djela, koja datiraju od 1926. – 1937. godine.

Osim klasične zemljaške tematike, izložbom su obuhvaćeni dijelom i radovi koji izmiču tom pogledu, a koji na neki način upućuju na unutarnji raskol, i probleme unutar kolektiva, te želje i potrebe nekih od članova grupe za individualnim stvaralaštvom, neopterećenim uskim postavkama programa grupe Zemlja.

– ”Što smo, pak, o Zemlji naučili u devet desetljeća bez Zemlje? Prvo, valja zamijetiti da nitko poslije Zemlje na hrvatskoj umjetničkoj pozornici nije tako jasno artikulirao potrebu grupnog umjetničkog djelovanja s ciljem ujedinjavanja umjetnosti i suvremenog života. Ideja je to koja posjeduje značajnu avangardnu kvalitetu. O njoj posebice svjedoči Zemljin Manifest, koji sažetošću, izravnošću i jasnoćom te završnom mišlju o tome kako su „umjetnost i život jedno” predstavlja vrhunski doseg i izvan našeg kulturnog kruga. Drugo, Krsto Hegedušić je – kao središnja osobnost Udruženja – njegovo djelovanje odredio kao društveno angažirano s pozicije političke ljevice, ali istodobno i nacionalno svjesno, sa željom za oblikovanjem nacionalnog likovnog izraza u središtu umjetničkog programa. Amalgam tih dviju težnji jedinstven je ne samo na našem i bliskim nam prostorima, već i u europskom kontekstu. Naposljetku, naučili smo i to da se u složenoj društvenoj i političkoj situaciji, u jednom ne odveć jednostavnom povijesnom trenutku, može roditi umjetnost koja ne bježi od velikih ideala i kompleksnih zadataka, postavljajući pred sebe plemenite ciljeve. Upravo u tom smislu treba sagledavati Zemlju s gotovo stoljetnog odmaka.” – iz predgovora dr. sc. Petra Preloga

Izložba je otvorena do 23. 5. 2025.