Predavanje i interaktivna radionica povjesničarke umjetnosti Tee Gudek Šnajdar ‘Ivan Kožarić – Sto godina hrvatskog modernog klasika’

U petak, 11. lipnja u 19:30 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, povjesničarka umjetnosti Tea Gudek Šnajdar, održati će predavanje i interaktivnu likovnu radionicu naziva ‘Ivan Kožarić – Sto godina hrvatskog modernog klasika’ kojom se obilježava 100. obljetnica rođenja jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika Ivana Kožarića (rođ. 10. 6. 1921.).

Riječ je o prvom predavanju unutar ciklusa popularnih predavanja koje će se tijekom 2021. održavati u Galeriji Galženica, u sklopu projekta ”Razgovori o hrvatskim modernim i suvremenim umjetnicima (uz primjere iz fundusa Galerije Galženica)”, a koje će voditi velikogorička povjesničarka umjetnosti Tea Gudek Šnajdar. Predavanja i prateće radionice namijenjene su razvoju lokalne publike, jačanju kulturne suradnje na području Grada Velika Gorica i Zagrebačke županije, te edukaciji lokalnog stanovništva o nekim od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća.

Tijekom ovih jednosatnih predavanja, posjetitelji će se upoznati s radom nekih od najpoznatijih imena hrvatske moderne likovne umjetnosti, poput Ivana Kožarića, Nives Kavurić-Kurtović, Miroslava Šuteja, pa do značajnih lokalnih umjetnika poput Dragutina Trumbetaša. Razgovarat ćemo o njihovim najpoznatijim radovima, umjetničkom djelovanju, kao i anegdotama te zanimljivostima iz njihova života, navedeno je u priopćenju.

Predavanja će biti interaktivna, tako da će se posjetitelji imati priliku upoznati s radom ovih autora putem bogatih vizualnih materijala, knjiga i časopisa posvećenih ovim umjetnicima. Djelatnici Galerije Galženica zavirit će u svoj depo, te tijekom predavanja izložiti neka od djela ovih umjetnika, kako bi ih posjetitelji mogli u njima uživati tijekom ovih događanja.

Kako bi se što bolje upoznali s radom ovih umjetnika, posjetitelji će se i sami okušati u izradi likovnog rada u stilu ili tehnici umjetnika kojemu će predavanje biti posvećeno.

Ivan Kožarić jedan je od najpoznatijih hrvatskih kipara, s pravom često nazivan modernim klasikom.

Široj javnosti Kožarić je najpoznatiji po svojim javnim skulpturama ‘Prizemljeno sunce’ u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici, te spomeniku A. G. Matošu na Gornjem gradu. No, u svojih gotovo sto godina života, izveo je pravu revoluciju u hrvatskoj modernoj umjetnosti.

Nakon što je završio Likovnu akademiju u Zagrebu, kao stipendist je na neko vrijeme odselio u Pariz. Iako je ondje bio poprilično uspješan, uskoro se odlučio vratiti u Hrvatsku gdje je proveo svoju čitavu kiparsku karijeru.

Kožarić je vrlo zanimljiv jer je često i naglo mijenjao svoj kiparski stil. Nije se bojao biti provokativan, te katkad iz temelja propitkivati ustaljena pravila povijesti umjetnosti i likovne kritike.

Tako je, primjerice, unutar svog djelovanja u grupi Gorgona, 1960. godine napravio skicu za rad ‘Neobičan projekt – rezanje Sljemena’. Njome je predložio da se Medvednica djelomično izreže i tako oblikuje u kiparsko djelo.

Negirajući nepromjenjivost umjetničkih djela, 1971. godine je zlatnom bojom obojao svoj čitav atelje. Od ulaznih vrata, namještaja, svojih cipela, do skulptura koje je prethodno izradio. Dajući isti izgled svojim radovima, kao i predmetima poput kutija šibica, pokazao je kako se naizgled bezvrijedne stvari u trenu može transformirati u umjetnička djela.

Radi odbojnosti prema elitističkom pristupu umjetnosti, na jednoj od najprestižnijih svjetskih izložbi, Venecijanskom bijenalu 1976., bira svoja najvažnija i najpoznatija djela, te ih izlaže nemarno nabacane. Ovu skupinu svojih djela prikladno naziva ‘Hrpom’, pojašnjavajući ih idejom kako bi mogao baciti sve što je do tada stvorio, te napraviti još bolja umjetnička djela.

Ivan Kožarić je svoj atelje s više od šest tisuća eksponata 2007. godine prodao gradu Zagrebu, koji ga je izložio u Muzeju suvremene umjetnosti. Tako se sada većina ovih predmeta, kao i prostor u kojemu je osmislio mnoga od njih, mogu vidjeti u ovome muzeju.

Kako bi još bolje razumjeli rad ovog umjetnika, nakon predavanja, posjetitelji će se moći okušati u izradi skulpture od gline. Kratka likovna radionica trajat će oko pola sata. A kao motiv za rad poslužit će neka od dijela ovog zanimljivog kipara.