Umor, zadihanost i ostali post covid simptomi: Što poduzeti i kako si pomoći?

Sve nas je više koji smo preboljeli covid, a neki od nas čak i po drugi ili treći put. Umor, manjak koncetracije i dezorijentiranost samo su neki od simptoma koji se mogu primijetiti nakon preležane bolesti. Već i prije razgovarali smo s Velikogoričanom Nenadom Novoselom, licenciranim trenerom fitnessa i body buildinga te vlasnikom Black Jack Gyma, koji je nesebično podijelio pregršt korisnih savjeta kada je održanje zdravlja u pitanju, a sada vas savjetuje kako da se pokrenete ili nastavite zdravijim način života na što ‘bezbolniji’ način.

Što jesti, piti te kako ostati aktivan i kada nemamo vremena, samo su neki od savjeta koje možete pročitati u nastavku.

 

Koje post covid simptome najčešće primjećujete kod svojih klijenata? 

Sve više ljudi koji su preboljeli covid, bilo onaj prvi soj virusa, ovaj drugi ili treći, jer ni sam više ne znam koliko ih ima, kada odluče krenuti u rekreativno vježbanje ili nastaviti vježbanje nakon pauze, koja je uslijedila zbog covida, dolaze sa simptomima kao što su gubitak osjeta okusa i mirisa, kroničan umor, kratak i plitak dah, pojačano znojenje, bolovi u mišićima te bol u leđima.

Dosta nam se vježbača žalilo da su nakon nekoliko mjeseci od bolesti još uvijek umorni i da osjećaju posljedice covida. I sam sam triput prebolio covid pa mogu spomenuti nadražajni kašalj, gubitak koncentracije, dosta veliku bol u prsima i učestale glavobolje. Nakon preležanih par dana situacija se smirila i tijek same bolesti je bio puno lakši.

 

Kako utjecati na smanjenje umora? 

Iako se većina osoba oporavi u vrlo kratkom roku, dio ljudi osjeća još dosta dugi vremenski period posljedice covida kao npr. kronični umor, glavobolja, problemi sa spavanjem, pamćenjem i koncentracijom. Umor je općenito jedan od najčešćih simptoma covid infekcije te se ubraja u tzv. post covid sindrom.

Na smanjenje umora možemo utjecati čak i za vrijeme bolesti tako da se više odmaramo te da izbjegavamo prekomjerna fizička i psihička opterećenja. Nakon bolesti ne treba naglo započeti sve prekinute aktivnosti, već se istima treba vraćati polako i postepeno.

Uz sve ovo važno je da pijemo dovoljno tekućine, da se pridržavamo laganije prehrane i da koristimo dodatke prehrani u vidu vitamina i minerala. Važna stavka u cijelom tijeku bolesti je da održavamo normalnu tjelesnu težinu. Poželjno je koristiti i vitamin C, D, B12, Zinc, Magnezij i Quercetin. Sve su ovo dodaci prehrani koji su izrazito dobri za pravilan rad našeg imunološkog sustava, a za njihovu uporabu slobodno se posavjetujte sa svojim liječnikom obiteljske medicine.

 

Koje su preporuke za jačanje imuniteta?
Bilo koja bolest, pa tako i covid, iscrpljuje organizam te je tijelu potrebno osigurati odgovarajuće nutritivne vrijednosti, kvalitetan san, tjelesnu aktivnost , pravilnu prehranu i dovoljno tekućine. Kod prehrane bih još napomenuo da je potrebno jesti šaroliko i raznovrsno, a posebice izbaciti rafinirani šećer. Uz uravnoteženu prehranu preporučio bi da koristite đumbir, kurkumu, bademe, malomasne jogurte koji imaju aktivnu kulturu i slično.

Prema statistikama najrizičnije skupine koje obolijevaju su osobe starije životne dobi, bolesnici sa kroničnim bolestima te osobe s prekomjernom tjelesnom težinom. Svima njima je zajedničko da im je oslabljen imunosustav.

 

Trebamo li se nakon preboljena covida brzo vratiti treningu i aktivnostima? Zašto?
Nakon što nam nestanu simptomi bolesti preporučuje se povratak fizičkim aktivnostima što uključuje vježbanje na otvorenom i u zatvorenim prostorima tipa teretana. Prije toga bih napomenuo da bi se prije bilo kakvog vježbanja, ako su postojali ozbiljni simptomi, trebalo posavjetovati s liječnikom pa tek onda s trenerom.

Moramo biti svjesni da na svakog od nas covid djeluje drugačije te svatko može imati drugačije simptome i posljedice. Treninzi trebaju biti lagani, nižeg intenziteta, odmori između pojedinih vježbi će biti duži. Moja preporuka bi bila svima- ne pretjerujte u početku s treningom i osluškujte svoje tijelo jer ste vi njegovi gospodari. U suprotnom bi mogli napraviti više štete nego koristi.

U svakom slučaju, nakon preboljenja bih preporučio bilo koji vid aktivnosti jer smanjuje osjećaj stresa i anksioznosti.

 

Koje su alternative treningu za one koji nisu aktivni vježbači? 

Postoji jako puno osoba koje ne žele trenirati u zatvorenim prostorima i traže različite alternative, a pogotovo sada u vrijeme pandemije. Boravak vani općenito ima pozitivan utjecaj na raspoloženje te samo kretanje na svježem zraku smanjuje depresiju. Nikada nisam zagovarao da se trening mora raditi u teretani, odnosno zatvorenom prostoru. Uvijek sam za to da je bilo kakva aktivnost od nikakve aktivnosti, tako da bih svakako preporučio dulje šetnje, boravke u prirodi odlazak na planine, skijanje, vožnje biciklom, vježbanje u parkovima i slično.

 

Kako održati aktivan život na dnevnoj razini i kad nemamo vremena?

Redovna tjelesna aktivnost ima dosta pozitivnih benefita na ljudsko zdravlje. Istraživanja su pokazala da već 30 minuta hodanja značajno doprinosi zdravlju i dugovječnosti. Deset tisuća koraka dnevno koje bi trebali napraviti za svoje zdravlje je desetljećima bio zlatni standard, ali prema najnovijim istraživanjima već i 4 400 prijeđenih koraka u danu ima veliki utjecaj na zdravlje i duži život, napisala je autorica studije dr. I-Min Lee sa Brigham and Womens Hospital. Redovito kretanje tijekom dana je jednako važno kao i vježbanje. Evo jedan podatak pa procijenite- ja sa svojih 54 godine napravim u prosjeku dnevno između 12 000 i 13 000 koraka i odlično se osjećam.