Dragocjena tradicija Turopolja: Običaji u Velikom tjednu

Uskrs poistovjećujemo s proslavom najvećeg kršćanskog blagdana, a mnogi ovaj najveći kršćanski blagdan gledaju ujedno kao i proslavu dolaska proljeća i novih početaka. U krajevima gdje se još uvijek živi od „zemlje“ i brižno njeguje tradicija, kao u Zagrebačkoj županiji, vrijeme Uskrsa prava je riznica narodne baštine za sve posjetitelje, podsjećaju iz TZ Zagrebačke županije.

Ovo blagdansko vrijeme uvijek se dočekivalo na skroman, ali autentičan način, pamte stari mještani našeg kraja.

Iz Turističke zajednice Zagrebačke županije starim fotografijama podsjetili su nas kako su običaji na Veliki tjedan izgledali nekada, a veseli nas vidjeti da se i nije puno toga promijenilo, izgubilo…dapače, i danas se na Cvjetnu nedjelju u crkvu na blagoslov nose grančice drijenka, vrbe ili imele, koje su se potom zataknule na kuću kako bi štitile od nevremena ili objesile uz raspelo kako bi štitile od nedaća.

Običaji na Veliki tjedan

Na Veliki četvrtak počelo bi vazmeno trodnevlje i tada bi prestali bi svi radovi u polju, a vjerovalo se da onaj tko na Veliki četvrtak jede svježe povrće i salatu unosi u sebe snagu proljeća. Naime, govore da se u nekim krajevima vjerovalo i da će se u tom slučaju cijele godine imati dovoljno blagostanja i novca.

Velika subota nekad bi uvečer okupila mještane uz „vuzmicu“

U mnogim krajevima se na Veliki četvrtak vodi pripisivala čarobna i ljekovita moć, vjerovalo se da će osoba koja se umije u trenutku kada se zavezuju zvona biti zauvijek lijepa te da tako može „otkloniti“ sve probleme s kožom. Iako je cijeli tjedan bio posvećen pripremama za dolazak Uskrsa, vrhunac svih događaja bila je Velika subota. Domaćice bi tad zgotovile sva prigodna jela, a košarica s hranom nosila se na blagoslov. Navečer su se vjernici okupljali na vazmenom bdijenju, a u nekim mjestima palio se prigodni krijes zvan vuzmica.

Pisanice se od davnina ukrašavaju voskom, ali i ljuskama od luka i koprive

Na Uskrs se cijela obitelj okuplja oko stola za svečani ručak, a posebno mjesto zauzima uskrsni kruh, često u obliku pletenice s jajima. Uz obaveznu juhu, tu su još šunka, hren, mladi luk i rotkvice, grah salata, kolači kao što su makovnjača, orehnjača ili kuglof.

Uskrs je nezamisliv bez pisanica, jaja bojanih na starinski način – ljuskama od luka, ciklom, koprivom i drugim priručnim prirodnim sredstvima. Osim toga, pisanice su se i tada, kao kod nekih i danas, dodatno ukrašavale voskom, tkaninom, perlicama, raznim uzorcima cvijeća ili lišća i sličnim kreativnim tehnikama.

Tekst i foto izvor: Redakcija/ Turistička zajednica Zagrebačke županije 

A više o tome kako je izgledao običaj bio na sami Uskrs ispričale su nam naše Lomničanke – tajnica KUD-a Nova zora Zlatica Krznaric i članica KUD-a Katica Deverić: