Ususret zimi i prehladama: Zašto jesti sarmu i koji su znakovi pada imuniteta

Ususret hladnim danima i niskim temperaturama koje nas često dovode do prehlada, raznih bolesti, ali i pojačanog umora, razgovarali smo s Nenadom Novoselom, licenciranim trenerom fitnessa i body buildinga i vlasnikom Black Jack Gyma koji već duži niz godina ima iskustva s vrsnim sportašima, ali i brojnim klijentima koji tek ulaze u svijet zdravije prehrane.

Neno, kako ga svi vole zvati, otkrio nam je kako da lako i brzo unosite, a pritom i uvrstite u svakodnevnu prehranu, zdrave sastojke koji život spašavaju!

Zašto je sarma fina i zdrava, zašto je dobro opustiti se u prehrani i koliko je važan kvalitetan odmor, samo su neka od pitanja na koje nam je stručnjak Neno dao podrobne i kvalitetne odgovore.

 

Koji prirodni sastojci su dobri za podizanje imuniteta?

U ovo novo doba u kojem živimo gdje nam je u svakodnevnicu ušao i Covid 19 stalno se priča o imunitetu koji je jako bitan za naše zdravlje općenito. Imunitet nas čuva od raznih obolijevanja, stoga podizanjem imuniteta podižemo i vjerojatnost da ostanemo zdravi. Čovjek je od pamtivijeka koristio razne prirodne pripravke za očuvanje od bolesti i dizanje imuniteta.

Spomenuo bih nekoliko prirodnih sastojaka koji su odlični. Počnimo od citrusnog voća kao limun koji je pun vitamina C po čemu ga svi znamo, ali on ima i još jednu bitnu značajku, a to je njegova kiselost koja potiče razvoj zdravih bakterija u našem tijelu te isto štiti od virusa i bakterija. Konzumirati ga možemo kroz napitke poput svježe cijeđenog (limunada), u čaju te ga umjesto octa možemo stavljati u salatu.

Spomenuo bih dalje kurkumu, biljku koju koristimo kod začina te je odlično prirodno ljekovito sredstvo za koju se vjeruje da ima sposobnost da potiče proizvodnju i aktivaciju obrambenih tijela u našem organizmu. Odlična je za veliki spektar bolesti tipa malignih, autoimunih, neuroloških, plućnih, kardiovaskularnih…  Aktivni sastojak koji to sve omogućuje je kurkumin,a ona je još vrlo jak antioksidans i diže imunitet.

Spomenuti ću još nekoliko prirodnih sastojaka tipa đumbir. Posjeduje vlakna, antioksidanse, B i C vitamin, natrij, kalij, kalcij, magnezij i još mnoštvo drugih tvari koji su odlični za naš organizam.

Još neki od korisnih sastojaka su med, propolis, matična mliječ, češnjak, šipak… Budite kreativni kod izbora sastojaka za dizanje imuniteta te konzumirajte iste u normalnim količinama jer postoji mogućnost da dođe do “predoziranja” što nikako nije preporučljivo.

 

Koliko je san važan za imunitet?

Dobar san nije potreban samo za kvalitetan odmor i koncentraciju tokom dana, nego za više toga. Kvaliteta mnogih segmenata u životu upravo ovisi od naspavanosti i kvalitetnog sna. Razna istraživanja su pokazala da spavajući provedemo čak jednu trećinu svog života, što dovoljno govori o tome koliko je važan san. Manjak sna može ugroziti čitav imunološki sustav, poremećaje u ishrani, raznih oboljenja, rizika od upalnih procesa, sklonosti debljanju…može utjecati na reflekse i koordinaciju.

Dokazano je da se naš mozak tokom sna čisti od različitih toksina i nepotrebnih stvari koje su stvorene u budnom stanju. Ukoliko nemamo dovoljno kvalitetnog sna  imunološki sustav se ne može obnavljati i dolazi do različitih tegoba koje smo ranije opisali. Dobar san koji traje dovoljno dugo je nezamjenjiv za organizam.

Nedostatak sna je jedan od glavnih krivaca za slabi imunitet. Prema istraživanjima osobe koje spavaju sedam do osam sati imaju bolje reguliran apetit u odnosu na osobe koje loše ili premalo spavaju te se istima češće u toku dana javlja osjećaj gladi što može biti jedan od ozbiljnijih problema današnjice.

 

Što doprinosi narušavanju imuniteta?

U ovom nekom novom normalnom vremenu kada smo bombardirani s različitim situacijama npr. koronom, preopterećenošću na poslu, raznim životnim problemima, posljedicama akutnih bolesti, iscrpljenosti, nedostatkom sna, manjkom kretanja, izbjegavanjem tjelesne aktivnosti, nepravilnom prehranom, prekomjerna uporaba alkoholnih pića, pušenje… Sve to dovodi do slabljenja imuniteta. S porastom životne dobi imunitet slabi. Trebamo se pridržavati osnovnih preporuka kako bismo povećali imunitet, a to je u prvom redu smanjiti stres ili ublažiti njegove posljedice. Pretjerana dezinfekcija ruku i predmeta koje svakodnevno koristimo također može djelovati na pad imuniteta. Znakovi koji upućuju na smanjenje imuniteta su: osjećaj stalnog umora, problemi sa probavom, bol u zglobovima, česte infekcije nakon kojih je potreban duži vremenski period za oporavak.

 

Na koji način možemo lako unositi hranjive namirnice?

Uvijek pokušajte koliko je to moguće unositi namirnice u svoj organizam da budu pripremljene na neki zdrav i Vama prihvatljiv način. Koristite namirnice koje su specifične za svako godišnje razdoblje. Koristite svježe namirnice ukoliko Vam je to moguće. Za ove dane svakako preporučujem unositi dosta tekućine u sebe tipa voda, razni čajevi, smoothie, lagani jogurti pomiješani sa prikladnim voćem.

U godišnjem dobu smo jeseni te se počinje jesti zelje koje bi svakako preporučio svima koji to vole. Možemo ga dinstati i dodati u njega malo kima. Zašto kima? Sjemenke kima smanjuju stvaranje plinova pri razgradnji sastojaka povrća iz obitelji zeljanica. Zelje-kupus je niskokalorično hranjivo povrće bogato sa jako puno vitamina i minerala kao npr. A,B,C,E, i K te manganom, selenom, kalcijem, magnezijem, omega -3 masne kiseline.

Jedite jela tipa sarmi gdje možete kreirati i zdravije verzije, pa staviti čistu junetinu kao glavni sastojak umjesto mješavine, a za prilog batat koji je sličan krumpiru. Budite maštoviti.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Fitness klub Black Jack Gym (@fkblackjackgym)

 

Koje vitamine ili suplemente biste izdvojili kao iznimno kvalitetane i prikladane za sve?

Svakako bih preporučio uz svježe voće i povrće te onaj tip osoba koji nisu ljubitelji sezonskog voća i povrća da koriste dodatke prehrani tipa vitamin C koji održava stanice zdravima zajedno sa kožom, krvnim žilama i kostima. Vitamin C može smanjiti ozbiljnost prehlade jer jača imuno sustav našeg tijela.

Vitamin D dobivamo preko svjetlosti sunca, a imamo ga i u plavoj i masnoj ribi poput srdela, inćuna, skuše i lososa. Od vegeterijanskih izvora izdvojio bih gljive. Od listopada našem tijelu fali tog vitamina ,te je potrebna mala pomoć putem dodatka prehrani da isti nadoknadimo. Jesenski i zimski mjeseci su hladniji, smanjen je broj sunčevih sati, pa tijelo proizvodi jako malo tog vitamina,a nedostatkom istog možemo se dovesti do depresije, umora, boli i slabosti mišića.

Željezo je vrlo važno da ga imamo tokom cijele godine, a posebno je važno da ga imamo udovoljnim količinama za vrijeme hladnijih dana. Ako mislite da nemate dovoljno željeza odnosno da ga ne unosite dovoljno iz svakodnevne prehrane uz preporuku liječnika počnite ga uzimati putem dodataka prehrani.

 

Osobno koristim nekoliko dodataka prehrani među kojima su Vitamin C i D (putem spreja),glutamin i proteine, a ponekad i multi vitamine i minerale. Osobe koje imaju problema sa prehranom ili neadekvatnom prehranom slobodno neka se posavjetuju sa nekom stručnom osobom koja će im objasniti važnosti i značajke dodataka prehrani koji se mogu uzimati bez bojazni tokom cijele godine.

 

Smijemo li se sada, dolaskom hladnijih dana, opustiti u prehrani i jesti masnije? Je li to uopće preporučljivo?

Po mojem mišljenju kako nam dolaze kraći jesenski i zimski dani povećane su energetske potrebe našeg organizma odnosno stvara se poriv za povećanim unosom masnije hrane što nas potiče da jedemo više.

Jedan dio energije koji se stvara metaboličkim procesima troši se za regulaciju tjelesne temperature i zagrijavanje organizma. Uslijed toga čovjekov unutrašnji sat tokom jeseni i zime traži jaču hranu s više masti i ugljikohidrata. Uz manje kretanja i smanjenim tjelesnim aktivnostima rezultat je povećanje tjelesne težine.

Kao i svih ovih mjeseci potrebno je biti umjeren u svemu uključujući i jelo i piće. Nisam protiv da se u ovim periodima jeseni i zime tijelo malo opusti jer nam dolaze blagdani i hladnija vremena. Još uvijek možemo konzumirati zdravu hranu koja je bogata zdravim mastima i ostalim nutrijentima, a da ne posežemo za jelima koja će nas dužom konzumacijom odvesti do prekomjerne tjelesne težine. Zna se kako masna hrana utječe na naš organizam kod kardio vaskularnog sistema, bolesti srca, visokog krvnog tlaka i prekomjerne tjelesne težine. Stanimo na loptu u ovim hladnijim danima i budimo umjereni u masnoj i slatkoj hrani, te alkoholu.

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

Objavu dijeli Fitness klub Black Jack Gym (@fkblackjackgym)

 

Važnost tjelovježbe pri podizanju imuniteta, kolika je i postoji li?

Redovito vježbanje jedan je od stupova zdravog života u svim starosnim dobima bez obzira na godine. Tjelovježbom poboljšavamo sve segmente našeg tjelesnog sustava od srčanožilnog sustava, smanjujemo krvni tlak, kontroliramo tjelesnu težinu, štitimo se od raznih bolesti i dižemo imunitet. Naravno sve ovo neće biti moguće bez uravnotežene prehrane.

Razne studije pokazuju da osobe koje redovito vježbaju rjeđe obolijevaju od osoba čije su aktivnosti smanjene ili nikakve. Broj dana na bolovanju dvostruko se smanjuje kod osoba koje redovito vježbaju odnosno koje koriste bilo kakav oblik tjelesne aktivnosti barem četiri do pet puta tjedno od 30- 45 minuta. I da ponovimo u kratko… dobra funkcija imuno sustava može se održavati redovitom tjelovježbom, dobro izbalansiranom prehranom, izbjegavanjem stresa i kroničnog umora te osiguravanjem kvalitetnog sna.

 

Vaš omiljeni zdravi recept kojeg često jedete tijekom jeseni?

Kao što sam u prijašnjem razgovoru napomenu u jesenskom i zimskom periodu volim pojesti namirnice koje su tipične za ovaj dio godine. Volim dobru i kvalitetnu svježe pripremljenu hranu. Ujutro volim pojesti jaja na razne načine uključujući i različite integralne tortilje sa sezonskim povrćem i jajima te napravim od toga palačinku. Uz ovo volim pojesti i griz od riže sa ribanim jabukama i još dosta takvih jednostavnih jela. Moja omiljena jela su još naribana repa sa kuhanim kremenadlom ili zeljem, bučina juha, te juha od hrena.

Od mesa preferiram dosta kuhanoga mesa tipa kuhana junetina i čisti komadi mesa svinjetine tipa kremenadl ili šol uz naribani hren. Volim pojesti dobar kvalitetan komad mesa na sve načine od roštilja, pa do kuhanja. Od priloga batat, riža i tjestenina te sve moguće vrste salata.